Otkup zlata

OTKUP LOM ZLATA I SREBRA

Educirani djelatnici postupak procjene zlata i isplatu gotovine na licu mjesta izvršavaju u samo nekoliko minuta. Zlatni i srebrni predmeti testiraju se putem posebne tekućine koja ne oštećuje predmet, a nakon što se utvrdi njegova vrijednost isplata gotovine slijedi odmah.

Zamjene starog nakita za novi

 

Za svoj zaboravljen ili oštećen nakit najviše novca dobit ćete u Zlatarni Nokaj! Možete ga zamijeniti za povoljniji ili, uz nadoplatu, skuplji artikl iz naše nove kolekcije i imati novi, moderan ukras ili poklon za Vaše najdraže. Na taj način pomoću usluge „Zamjene starog nakita za novi“ bez dodatnih materijalnih izdataka možete si priuštiti novi nakit! Akcija vrijedi za baš cijeli asortiman, a procjena Vašeg nakita je besplatna.

 

Cijene otkupa i zamjene lom zlata i srebra

Zlato Otkup kn/g Zamjena kn/g
333/1000 74 kn 78 kn
375/1000 82 kn 85 kn
585/1000 142 kn 145 kn
750/1000 180 kn 185 kn
833/1000 198 kn 201 kn
900/1000 213 kn 220 kn
916/1000 218 kn 225 kn
986/1000 235 kn 245 kn
999/1000 245 kn 256 kn

 

Srebro Otkup kn/g Zamjena kn/g
925/1000 3 kn 5 kn
999/1000 3,5 kn 6 kn

 

Postupak zamjene starog nakita za novi je sljedeći: u poslovnicu donesete srebrni ili zlatni nakit koji djelatnice testiraju, važu i procjenjuju prema cjeniku za zamjenu zlata i/ili srebra. Kada ste dobili iznos, izabirete nakit koje želite zauzvrat. Ukoliko izaberete artikle koji su skuplji od iznosa kojim raspolažete potrebno je nadoplatiti razliku, ali ukoliko izaberete artikle koji po svojoj cijeni ne prelaze iznos koji imate na raspolaganju - tada Vam se u gotovini i na licu mjesta isplaćuje razlika u novcu.

Tražite otkup dijamanata ili otkup brilijanata ili imate zlatni nakit sa dijamantima ? Vršimo OTKUP dijamanata i brilijanata po NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA. 

 

DIJAMANTI I BOJA (COLOR)

Mnogi ljudi misle da su dijamanti bezbojni, ali većina dijamanata sadrži malu količinu boje, većinom žutu ili smeđu.
boje dijamanata

Žuta, plava i ružičasta spadaju među najspektakularnije boje dijamanata.

Tri elementa od kojih se boja sastoji su hue, ton i saturation .

  • - Hue je osnovni dojam kojeg boja ostavlja.
  • - Ton je relativna količina tame ili svijetlosti boje.
  • - Saturation je snaga, čistoća ili intenzitet hue-a.

Kada vidljiva bijela svjetlost uđe u dijamant, dijamant apsorbira neke od valnih dužina, a ostatak vraća do oka promatrača, te određuje boju dijamanta.

 

GIA je 1950-tih izradila vlastitu ljestvicu za procjenu boje dijamanata. Idejni je začetnik bio Richard T. Liddicoat. Ljestvica počinje sa slovom D (označava bezbojne dijamante), a završava sa slovom Z (za lagano žute ili smeđe dijamante). Svako slovo predstavlja raspon boja na osnovi kombinacije ton-a i intenziteta.

GIA-ina ljestvica boja

bezbojno
gotovo bezbojno
lagano nijansirano
žućkasto
lagano žuto
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z

Ranije su stručnjaci za dijamante koristili slova (A, B, C), dupla slova (AA), rimske (I, II, III) i arapske (1, 2, 3) brojeve. Sistemi su također sadržavali i opisna imena poput "plavobijele", te su bili neprecizni sa velikom mogućnošću pogreške i različite interpretacije.

Tvorci GIA-a sistema željeli su stvoriti nešto novo bez asocijacija na neadekvatne sisteme koji su se ranije pojavljivali. To je razlog zašto GIA-ina skala započinje sa slovom D. Ostali sistemi se i dalje koriste, ali nijedan nije jedinstveno usvojen kao GIA-in.

ČISTOĆA DIJAMANTA

Utvrđivanjem karakteristika clarity-a zadovoljavaju se tri cilja:

1. Utvrđuje se ocjena clarity-a pojedinog kamena. Ocjena se zasniva na veličini, broju, poziciji, prirodi nastanka, te boji ili nijansi.

2. Clarity je jedna od karakteristika za utvrđivanje vrijednosti kamena.

3. Služi za identifikaciju kamena. Budući da dva dijamanta ne mogu imati iste karakteristike clarity-a na istim mjestima.

 

Inkluzija je karakteristika clarity-a koja je u potpunosti sadržana u unutrašnjosti poliranog dijamanta, ili se u njegovu unutrašnjost proteže s površine.

Blemish je karakteristika clarity-a koja se nalazi na površini poliranog dijamanta.

 

piramida clarity-aLjestvica ocjenjivanja clarity-a ima 11 kategorija:

 

  • Flawless (F) ,
  • Internally Flawlles (IF),
  • Very Very Slightly Included
    (VVS 1 i VVS 2 ),
  • Very Slightly Included
    (VS 1 i VS 2 ),
  • Slightly Included
    (SI 1 i SI 2 ),
  • Included
    (I 1 , I 2 i I 3 ).

 

 

 

 

 

 

Pet je faktora koji određuju učinak koji pojedina clarity karakteristika ima na izgled i ocjenu određenog kamena.

  • 1. Veličina (što je veća inkluzija clarity karakteristika je vidljivija),
  • 2. Broj (više clarity karakteristika znači nižu ocjenu),
  • 3. Pozicija (inkluzije su najvidljivije ispod table-a, dok su one smještene na kruni teže vidljive),
  • 4. Priroda (da li se radi o inkluziji ili blemishu i da li ta karakteristika predstavlja opasnost za oštećenje dijamanta),
  • 5. Boja (što je boja inkluzije drugačija od boje dijamanta to je uočljivija).

OBLIKOVANJE DIJAMANATA (CUT)

Svjetlosna zraka se reflektira od površine dijamanta, ili ulazi u njega. Reflektirajući se od površine stvara bljesak bijele svjetlosti, što je dio brilliance -a. Način obrade dijamanta je ključ za otkrivanje potencijala nebrušenog dijamanta. Odabir cut -a pretvara neobrađeni dijamant u predivani dragi kamen. Svjetlosna zraka treba ući pod određenim kutem da bi izazvala željeni izgled dijamanta. Ukoliko zraka uđe pod krivim kutem, ili je cut loše izrađen, neće se doživjeti puni sjaj dijamanta, pa se kaže da svjetlost curi.

Proporcije DijamantaCut se dijeli u pet kategorija:

Excellent (Ex),

Very Good (VG),

Good (G),

Fair (F),

Poor (P).

 

Cilj proizvođača je da iz komada nebrušenog dijamanta izvuku što veću vrijednost, ali potražnja na tržištu također određuje način rezanja dijamanata, tj. hoće li se proizvesti jedan veći ili nekoliko manjih.

DijamantiNačin rezanja dijamanta zahtjeva njegvo pažljivo proučavanje prije početka brušenja.

Tehnološki napredak omogućuje izradu lijepih dijamanta iz gotovo svih oblika nebrušenog kamena.

 

 

 

Point cut je najstariji dijamantni rez. Bio je popularan do sredine 15. stoljeća. Pratio je oblik oktaedra. Poliranje je veličinu prirodnih kutova mijenjalo tek za nekoliko stupnjeva pa je teško razlikovati prirodne od oblikovanih oktaedara.

Table cut se pojavljuje od sredine 15. stoljeća, cijelo 16. i dio 17. stoljeća. Njime se uklanja gornji vrh oktaedralne dvostruke piramide. Ovim rezom se povećava količina svjetla koja se reflektira do očiju promatrača.

Rose cut se pojavio početkom 16. stoljeća i bio je popularan sve do 19. stoljeća. Ova vrsta reza nije bila dizajnirana za oktaedralne oblike sirovih dijamanata, već se koristila za izradu najvećeg mogućeg kamena iz sirovine plosnatog oblika. Rose cut ima ravno dno i trokutaste facete koje su ušiljene na vrhu.

Briljant cut je najpopularniji na tržištu dijamanata.

Princess cut izvanredno iskorištava potencijal sirovine dijamanta. Minimalizira gubitak težine i istovremeno pojačava sjaj završenog dragulja.

Dijamanti

 

Fancy cut dolazi u različtim varijacijama i oblicima.

oblici dijamanata

DIJAMANT - ZANIMLJIVOSTI

Dijamant EurekaEUREKA dolazi od starogrčkog, a znači: "Našao sam". Težina ovog sirovog dijamanta je iznosila 21.25 ct, a brušenog 10.37 ct. Boja je žuta, a cut je ovalni briljant. Pronađen je u Južnoj Africi, provincija Cape.

Pronašao ga je farmerov sin 1866.god. Misleći da je pronašao lijepi kamen, dao ga je svojoj mlađoj sestri da se igra s njim. Susjed Niekerk je posumnjao da se radi o dijamantu koji je nakon toga prošao dugi put da bi se 1947. god pojavio na aukciji kuće "Christie's". Kupio ga je "De Beers" i vratio natrag u Južnu Afriku gdje se nalazi izložen u "Open Mine Museum"

 

Dijamant CullinanCULLINAN je iskopan 1905. god. u Južnoj Americi. Imao je masu od 3 106 ct. Brušenjem je podijeljen na 9 velikih i 96 manjih briljanata. Bez obzira na veličinu kristala, svaki korak u brušenju kristala određen je unutarnjom strukturom dijamanta u sirovom stanju.

Rana faza brušenja Cullinan-a I.

 

 

 

 

 

 

 

Dijamant HopeHOPE je u sirovom obliku imao masu 110.50 ct. Nakon brušenja je masa iznosila 45.52 ct, a clarity mu je VS1.

 

Povijest dijamanta poznatog kao Hope počinje sredinom 17-og st. Kada je J. B. Tavernier kupio safirno-plavi dijamant i nazvao ga Tavernier plavi. Prodao ga je 1669. god. Louis-u XIV. francuskom Kralju Sunca. Tada je postao poznat pod nazivom Plavi Dijamant Krune i ostao je u kraljevskoj obitelji do 1792. god.

Dijamant se 1839. god. pojavio u Londonu gdje ga je kupio H. P. Hope, te mu dao ime svoje obitelji. Kamen je ostao kod Hope-ovih do 1901. god., a nakon toga odlazi vlasnicima u Tursku i Pariz.

U Parizu ga kupuje P. Cartier koji se koristi fikcijom i pretjeranim pričama da bi stvorio Hope-ovu slavnu kletvu o donošenju nesreće svakome tko ga je posjedovao.

Winston je 1958. god. donirao dijamant Institutu u Washington-u gdje je izložen i smatra se najpopularnijim izloškom muzeja.

 

 

Dijamant DudleyZVIJEZDA JUŽNE AFRIKE, (THE DUDLEY) je dijamant koji je otkriven 1869. god. Težina u sirovom stanju je bila 83.50 ct, a brušenog 47.69 ct. Clarity je flawless . Cut je pear oblika, a pronađen je u Južnoj Africi.

Legenda kaže da je otkriće ovog dijamanta potaklo tajnika kolonije da predvidi: "Gospodo, ovaj dijamant je kamen temeljac na kojem će se graditi napredak Južne Afrike". Ne postoji dokaz za ovu izjavu, ali nakon ovog otkrića počinje dijamantna groznica, a svijet počinje drugačije gledati na Južnu Afriku.

Grof Dudley je 1870. god. kupio ovaj dijamant, kojeg od tog vremena ponekad nazivaju i "Dudley".

 

 

 

Dijamant Dresden GreenDRESDREN GREEN je najveći prirodno obojani zeleni kamen za kojeg se zna, 41 ct. Oblik je pear, a boja je fancy zelena.

Dijamant je tako rijedak radi raspodjele zelene boje po cijelom dijamantu, a to je rezultat izlaganja radijaciji kroz dugi vremenski period.

Danas je "Dresden Green" izložen u Njemačkoj kao dio Umjetničke kolekcije Dresdena.

Draguljar iz Praga je 1768. god. osmislio ovaj ukras za držanje "Dresden Greena".

KRISTAL DIJAMANTA

kristalni sustav nebrušeni dijamanti
nebrušeni dijamanti

 

Kristalni sustavi su: heksagonski, kubični ili izometrijski, monoklinski, ortorhombijski, tetragonski, trigonalni ili romboedralni i triklinski.

Dijamant tijekom procesa stvaranja također može inkorporirati i male kristale drugih minerala, pa i drugih dijamanata. Da bi ove inkluzije mogli vidjeti potrebno je povećalo, a ponekad se mogu uočiti i golim okom.

Kod kategorije dijamanata u kakvoći dragog kamenja, oblik kristala u sirovom dijamantu je najznačajniji faktor njegove potencijalne vrijednosti kao dragog kamena. Oblik utječe na težinu koju brusač može zadržati u određenom dijamantu.

 

 

planiranje brušenjaDa bi se nebrušeni dijamant pripremio za brušenje, stručnjak mora pažljivo proučiti njegovu strukturu i označiti mjesta piljenja ili rascjepljivanja. Dodekaedralne, kubične i oktaedralne plohe su najvažniji pokazatelji smjerova brušenja. Tvrdoća smjerova je važna za brušenje dijamanata, jer ne postoji tvrđi materijal od dijamanta, pa se brusači moraju koristiti prednostima mekših smjerova dijamanata.

 

Planer je osoba koja donosi odluku gdje sirovinu dijamanta treba označiti, da bi se iz tog mjesta obradom dobio najprofitabilniji dijamant. Pritom treba uzeti u obzir pravce kalanja kristala i inkluzije. Planer također odlučuje treba li neku sirovinu piliti ili cijepati. Pojava kružne pile u 20. stoljeću je omogućila zadržavanje maksimalne težine sirovine. Novina s kraja 20. stoljeća je lasersko piljenje koje je puno brže i svestranije, a sirovinu može podijeliti u bilo kojem pravcu kalanja kristala.

Faktori kvalitete (vrijednost) kod dijamanata su bazirani na osnovi Four Cs:

KAKO NASTAJU DIJAMANTI

dijamanti - struktura grafit - struktura

Dijamant se sastoji od atoma ugljika (C), kao i grafit. Razlika u tvrdoći nastaje zbog načina na koji se atomi međusobno spajaju. Atomi grafita su raspoređeni u čvrsto povezane slojeve, ali su slojevi slabo vezani, dok su kod dijamanata atomi međusobno povezani kovalentnim vezama u tetraedar. Radi toga je grafit mekan, a dijamant je najtvrđa tvar na svijetu.

Uvjeti pod kojima nastaju dijamanti su visoka temperatura od 900 do 1300 ˚C i visok tlak od 45 do 60 kilobara, dok normalan tlak na Zemlji na morskoj razini iznosi otprilike 1 bar.

Osnovna tri sloja zemlje su kora, plašt i jezgra. Područja za nastanak dijamanata zbog specifičnih uvjeta nalaze se na ograničenim područjima gornjeg plašta Zemlje na dubini od 140 do 190 km . Najbolji uvjeti za stvaranje dijamanata postoje ispod geološki stabilnih dijelova kore koji se nazivaju kratogeni, a oni su najstariji dijelovi kopnene mase.

 

dijamanti nastanakDa bi se stvorio dijamant, osim odgovarajuće temperature i tlaka treba postojati i okolina bogata ugljikom. Eruptivne stijene koje se nalaze na odgovarajućoj dubini i osiguravaju opskrbu ugljikom su peridotit i eklogit. Većina dijamanata nastaje iz peridotita koji se topi u unutrašnjosti Zemlje i oslobađa ugljik. Eklogit je u odnosu na peridotit mlađa stijena, koja se pojavljuje u plićim slojevima. U ovoj stijeni ugljik nastaje jednim dijelom uslijed raspadanja organske tvari. Oslobađanje ugljika događa se uslijed subdukcije, tj. podvlačenja jedne Zemljine kore ispod druge uslijed sudara.

I peridotit i eklogit prilikom taljenja, pod povoljnim uvjetima, oslobađaju atome ugljika i uvjetuju spajanje atoma u kristale dijamanata.

Nakon procesa stvaranja i pod uvjetom da temperatura i tlak ostanu isti, dijamanti mogu ostati milijunima godina u unutrašnjosti Zemlje prije izbijanja na površinu.

Ležišta dijamanata nalaze se u dvije vrste eruptivnih stijena: kimberlitu i lamporitu. Vrlo su slične po mineralnom i kemijskom sastavu, a razlikuju se uglavnom po tome što se kimberlit pojavljuje uglavnom u sredini kratogena, dok se lamporit pojavljuje uglavnom na samim rubovima. Kimberlit i lamporit nisu stijene u kojima se stvaraju dijamanti, već one prethodno stvorene dijamante nose na površinu Zemlje.

Rastopljeni kameni materijal, magma, povećava svoj volumen prilikom zagrijavanja.

Zagrijana magma se podiže prema površini i ukoliko prođe kroz ležište dijamanata pokupit će sa sobom postojeće.

Uslijed visoke temperature i sniženog tlaka, može doći do pretvaranja dijamanta u grafit, ako proces izlaska magme ne bude završen u određenom vremenskom roku.

ISKOPAVANJE DIJAMANATA

Rudnik dijamanataNa slici je prikazan južnoafrički rudnik "Finsch", koji je pretvoren u podzemni rudnik nakon što je otvorena jama dosegla dubinu od 430 m.

Većina operacija iskopavanja dijamanata se obavlja u masovnim razmjerima i vrlo je skupa. Sastoji se od gigantskih iskapanja opremljenih mehanizacijom i sofisticiranom automatiziranom robotikom.

Neki rudnici su smješteni izvan naseljenih područja, pa je potrebno za radnike izraditi naselja sa svom pripadajućom infrastrukturom.

 

Poslovi iskopavanja u rudniku u pravilu počinju uklanjanjem slojeva koji prekrivaju cijev. Rudari uklanjaju slojeve i procesuiraju ih radi pronalaženja dijamanata.

Nakon toga u cijevi buše rupe u koje umeću eksplozive i oslobađaju rudaču. Koriste se sporo - gorući eksplozivi da ne bi došlo do razaranja dijamanata. Oslobođeni se materijal vadi hidrauličnim lopatama i prevozi velikim kamionima za rudače. Rudača se vadi u velikim komadima, pa treba smanjiti njenu veličinu različitim procesima drobljenja i struganja.

Razdvajanjem teških materijala odvaja se šljunak koji sadrži dijamante od laganijih materijala. Tim se procesom zdrobljena rudača miješa s tekućinom i stavlja u ciklon koji vrti mješavinu potiskujući tekućinu i šljunak koji sadrže dijamante na dno kontejnera.

Konačno odvajanje dijamanata od šljunka se vrši pomoću grease belta. To je masna vrpca i na nju prianjaju dijamanti, dok se preostali minerali ispiru vodom. Na kraju se procesa dijamanti vade iz masnoće.